Više državnih tijela, ustanova i ministarstava (osim Ministarstva rada i socijalnog staranja) izvojilo je 1.681.500 eura za jednokratne socijalne pomoći i tuđu i njegu pomoć u izbornoj 2016. godini, što je za 464.000 više nego lani, uprkos što se u Skupštini vodi dijalog oko mehanizama kojim bi se spriječile zloupotrebe u toku (pred)izborne kampanje i oko izmjene izbornog zakonodavstva. Dok je trošenje socijale u godini kada se održavaju izbori definisano dopunama Zakona o finansiranju političkih partija, raspolaganje sredstvima opredijeljenim za jednokratne novčane pomoći propisano je pojedinačnim zakonima koji se odnose na određene sektore, koji daju širok prostor rukovodiocima tih resora, ustanova i tijela da odlučuju o raspodjeli tog novca, čime se ostavlja veliki prostor za zloupotrebe.
Jednokratne socijalne pomoći koje dodjeljuje Ministarstvo rada i socijalnog staranja preko centara za socijalni rad bile su jedan od osnovnih načina finansiranja (pred)izbornih aktivnosti Demokratske partije socijalista (DPS), što je objelodanjeno u aferi „Snimak”.
Prema Zakonu o budžetu za 2016. godinu, najviše sredstava za jednokratne socijalne pomoći izdvojeno je za program „Učenički i studentski standard” Ministarstva prosvjete, i to pola miliona eura, dok je u istu namjenu planirano 35.000 za program „Administracija”, što je za 50.000 više nego lani.
Nafrapantniji primjer koji se odnosi na raspodjelu jednokratnih socijalnih pomoći predstavlja Ministarstvo kulture koje je u okviru programa „Administracija” odredilo 350.000 eura za tuđu njegu i pomoć, što takođe predstavlja uvećanje za 50.000 u odnosu na 2015.
Najveće uvećanje sredstava namijenjenih za transfere za jednokratne socijalne pomoći evidentno je kod Uprave policije, koja je u tu namjenu ovogodišnjim budžetom izdvojila 375.000 eura, odnosno 355.000 više nego 2015. Budžetom MUP-a za program „Upravni poslovi” određeno je 15.000 (5.000 više nego prošle godine), a po 1.000 za „Administraciju” i „Vanredne situacije i civilnu bezbjednost”, koliko je bilo i lani. Za jednokratne socijalne pomoći Fond Penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) troši 300.000, a Vojska Crne Gore (VCG) 40.000. Ministarstvo odbrane za program „Administracija” izdvojilo je 12.000 eura za jednokratne socijalne pomoći (što je za 8.000 manje nego lani). Narodni muzej je u ovu namjenu opredijelio 20.000 eura (10.000 više), Fond za zaštitu manjinskih prava 10.000 (na nivou 2015), Uprava za šume 5.000, a Ministarstvo ekonomije 500 eura, koliko je bilo i prošle godine. Budžetom Državne revizorske institucije (DRI) za jednokratne socijalne pomoći određeno je 15.000 eura, što je na prošlogodišnjem nivou. Ministarstvo pravde budžetom za 2016. izdvojilo je 2.000 eura za transfere za jednokratne socijalne pomoći, dok prošle godine nijesu imali izdatke po ovom osnovu.
Nije poznato na koji način se raspodjeljuju ova sredstava i u koje namjene, s obzirom da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja nadležni organ za sprovođenje socijalne politike. Masovne zloupotrebe socijalnih davanja i korišćenja državnih resursa u izborne svrhe postale su evidentne kroz aferu „Snimak” koju je „Dan” pokrenuo 2013. godine. U okviru te afere objavljeni su konkretni planovi funkcionera DPS-a kako da kroz budžetska sredstva obezbijedi zapošljavanje, prije svega članova te partije, čak i sa procjenom koliko jedno zapošljavanje donosi glasova.
Ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević najavila je ranije da je taj resor spreman da dva mjeseca prije i mjesec dana nakon održavanja parlamentarnih izbora obustavi isplate jednokratnih socijalnih davanja, ukoliko to bude zahtjev Radne grupe parlamentarnog dijaloga. Ona je tada naglasila je da će ministarstvo obezbijediti puno poštovanje propisa tokom izborne kampanje i da se sredstva namijenjena za socijalna davanja neće zloupotrebljavati u partijske svrhe.
U okviru saslušanja koja su od prošlog mjeseca sprovodili članovi te radne grupe, direktorica Zavoda za zapošljavanje Vukice Jelić tada je saopštila da smatra da je legitimno da u toj instituciji sprovodi politiku Demokratske partije socijalista i da jedan zaposleni sada već može da donese deset, a ne četiri glasa. Poslanici opozicije tada su zatražili njenu smjenu ili ostavku, kao uslov za poštene izbore.
Ministar poljoprivrede Petar Ivanović na Radnoj grupi parlamentarnog dijaloga saopštio je da ne vidi razlog da se zaustavlja isplata premija uoči izbora.
– Ako ne isplatimo poljoprivrednicima premije na jesen, kako će kupiti stočnu hranu i organizovati proizvodnju – upitao je tada Ivanović.
U okviru afere „Snimak” utvrđena su dva načina isplate socijalne pomoći ugroženim licima. Prvi dolazi od Vlade, koja državnim budžetom namjenjuje sredstva Ministarstvu rada i socijalnog staranja, a taj resor ih dalje preusmjerava centrima za socijalni rad, koji vrše direktnu isplatu. Istraživački centar MANS-a ranije je otkrio da je Vlada uoči vanrednih parlamentarnih izbora 2012. i uoči predsjedničkih izbora održanih u aprilu 2013. godine, preusmjerila višestruko veće iznose za isplatu socijale centrima za socijalni rad. Najilustrativniji primjer za zloupotrebu socijale u izborne svrhe jeste slučaj „Pljevlja”, koji je otkrio MANS, a koji je pokazao da je „izborni glas” u Pljevljima uoči vanrednih parlamentarnih izbora 2012. godine „vrijedio” 50 eura.
Drugi način isplate socijale je da ta sredstva daju lokalne samouprave, koje u svojim budžetima takođe raspolažu sredstvima za pomoć ugroženima. Taj novac se obično isplaćuje posredstvom sekretarijata za socijalno staranje ili odlukama predsjednika opština.
Podaci do kojih je došao MANS ukazivali su na činjenicu da se putem socijalne pomoći glasovi kupuju u gotovo svim crnogorskim opštinama, te da je glas ubjedljivo najskuplji u opštini Plav, gdje je kupovan u prosjeku za 170 eura. U Nikšiću, Rožajama i Andrijevici taj iznos je bio 100 eura, dok je u Budvi, Tivtu, Kotoru, Herceg Novom, Pljevljima i Žabljaku glas kupovan za 50 eura. Nešto skuplje je bilo u Bijelom Polju, gdje je glas u prosjeku koštao 75 eura.
U okviru afere „Snimak” objavljeni su audio-zapisi sa sjednica DPS-a koja je održana uoči parlamentarnih izbora u oktobru 2012. na kojoj je bivši direktor Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić govorio o pokrenutim projektima. On je tada saopštio da jedan zaposleni donosi DPS-u četiri glasa.
– Ako zaposlimo svog čovjeka smanjili smo njima, a povećali nama. Hajde da pomognemo čovjeku da se zaposli i imaćemo efekat četiri glasa za DPS. Ulaganje u aktivne mjere zapošljavanja nije trošak, već investicija, i to treba svima da vam bude jasno – ukazao je Jelić.
Izmjenama Zakona o finansiranju političkih partija, od dana raspisivanja do dana održavanja izbora, kao i mjesec nakon izbora, definisana je zabrana uvećanja ukupnog iznosa za sve jednokratne socijalne naknade preko pet odsto, u odnosu na prosječne mjesečne isplate tokom 12 prethodnih mjeseci.
A.T.
Kupovina glasova preko naknada za štete
Kao jednokratne pomoći ranije su građanima isplaćivana sredstva i za štete izazvane vremenskim nepogodama, a u okviru afere „Snimak” je objavljeno da je i to korišćeno u cilju uticaja na političko opredjeljenje građana. Krajem decembra 2013. godine, uoči lokalnih izbora u Ulcinju, koji su održani u januaru 2014, bivše rukovodstvo te opštine odlučilo je da isplati 50.000 eura za naknade za elementarne nepogode, koje su se dogodile 2008. i 2009. Lica čija je šteta iznosila do 200 eura, isplaćivana su odmah, dok su iznosi za veće štete dijeljeni u tri rate. Nije poznato iz kojih je budžetskih izvora obezbijeđen ovaj novac. Uoči vanrednih parlamentarnih izbora 2012. godine, Vlada je iz budžetske rezerve povukla milion eura i preusmjerila ga opštinama za isplatu naknada štete.
MRSS izdvojilo 170.000
Ministarstvo rada i socijalnog staranja izdvojilo je 170.000 eura za jednokratne socijalne pomoći. Budžetom je predviđeno 20.000 za socijalne pomoći za Upravu za zbinjavanje izbjeglica i 150.000 za program socijalne, boračke i invalidske zaštite. U odnosu na prošlu godinu, došlo je do smanjenja za 5.000 eura po ova dva osnova.